Batat (Ipomoea batatas)

Batati su korijenski gomolji tropske višegodišnje biljke iz porodice Convolvulaceae. Ovi gomolji mogu imati različite oblike i boje. Batati su porijeklom iz tropskih i suptropskih područja Srednje Amerike, njihova domovina je uglavnom meksički poluotok Yucatan, Venecuela i Kolumbija. Batati su jedan od najvažnijih usjeva u tropima. To je biljka puzavica, čije mladice često dosegnu duljinu i do pet metara. Cvjetovi imaju različite boje - od lavanda-plave do crveno-ljubičaste. Težina plodova po biljci varira, može težiti od 0,5 kg do 5 kg.

 

Od krumpira se batat razlikuje izduženim oblikom, neki gomolji mogu biti teški čak pola kilograma. Temeljna razlika je u boji ljuske i mesa. Crveni batat ima narančasto meso i najprikladniji je za kuhanje ili pečenje. Meso bijelog batata je žućkasto, izvrsno je prženo ili naribano u tijesto za pečenje. Narančasta sorta se uglavnom uzgaja u Sjevernoj Americi (Sjeverna Karolina i Luizijana), gdje se zove „jam“. Postoji također i vodeni batat (Ipomoea Aquatica), koji raste u jugoistočnoj Aziji.

 

Slično kao i krumpir imaju batati mnogostruku uporabu u kuhinji. Često se ne moraju uopće guliti i treba ih samo dobro očistiti četkicom. Možemo ih kuhati, peći i pržiti. Poslužiti se mogu slani, u obliku krumpir pirea, juhe, ali se također mogu dodati i u salate. Batati su ukusni i u slatkoj kuhinji. Dodaju se u tijesto za pečenje pite, kolača i rođendanske torte. Batati se mogu pripremiti kao čips ili marmelada.
Energetska vrijednost batata je za oko polovine veća od krumpira. Gomolji sadrže 70% vode, 18% škroba i 6% šećera. Slatki okus batata osigurava fruktoza, glukoza i saharoza. Batati sadrže povećane količine karotenoida, proteina, vitamina A, B6 i C, kalcija, kalija, željeza a također i netopiva vlakna. Upravo povećana količina vlakana ga svrstava u najhranjiviju vrstu povrća.

 

Batati sadrže beta-karoten, zahvaljujući kojemu imaju izrazito sjajnu boju. Beta-karoten je snažan antioksidans koji djeluje kao prevencija protiv nekoliko vrsta raka. Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina E su korisni za ljudsko srce i oči. Slične učinke kao beta-karoten ima također klorgenska kiselina sadržana u mesu batata. Nadalje se u „slatkim krumpirima“ nalazi kafeinska kiselina, lutein, zeaksatin i pektin. Ne nedostaju ni biljni steroli koji snižavaju količinu kolesterola u krvi i vežu na sebe karcinogene tvari u probavnom traktu. Batati spadaju među najhranjivije povrće i njihova potrošnja se također preporuča u dijetama, kada želimo zbaciti koji kilogramčić više.